Povratak

RECENZIJE  |  Minival - episode one: the new hope

Od Kulušića, Blata i Zvečke u njihovim zlatnim danima prolazi dvadeset sedam, osam ili kusur godina. Najbolji album tog vala, Sunčana strana ulice, star je ravno dvadeset i pet i da je čovjek, sada bi već diplomirao i na burzi rada čekao poslodavca koji je dovoljno kewl da plaća redovito i do petnaestog u mjesecu. U međuvremenu, izašle su na scenu Majke, Hladno Pivo i ostali te Kojoti, bend koji je popkulturni časopis Nomad obožavao pljuvati. Tako je to bilo sve do prijestupnog petka godine 2008. kada počinje Minival - audio i modna revija novih sastava koji zanat kuju u podrumima i atomskim skloništima sa slabim prijemom mobilnih mreža.

Mjesto odabrano za zločin je Tvornica kulture ispred koje je u deset sati navečer, u vrijeme kada se svaka poštena trafika zatvara, zabilježen red u kojem ljudi čekaju da uđu. Prizor koji daje nadu. Unutra još barem tristotinjak alternativnih duša pije svoje pivo i puši svoju cigaretu. Tri stotine u iščekivanju, a još nitko nije primio gitaru u ruke. Ohrabrujući početak; do kraja večeri posjećenost se popela na iznenađujućih i odličnih 700.

Koncept večeri su tri sastava te DJ setovi između dok se čeka da se zamjene dijelovi bubnja koji svaki pravi bubnjar mrzi posuđivati, a da nisu palice. Kad smo već kod DJ-inga ili puštanja glazbe sa računala, u povijesti su viđene svakojake perverzije poput puštanja iz Windows Media Playera, ali još nije viđeno puštanje iz iTunes aplikacije. Sama ta činjenica potrebuje svoju, posebnu i samostalnu, kategoriju na RedTube. Glazba koju su puštali jedna neimenovana djevojka i neimenovani momak išla je od The Clash preko Franz Ferdinand do U2 i nekih ska poskočica tipa Manu Chao sve dok se oko petnaest do jedanaest na pozornicu nisu popeli Ruiz da probiju led ispred prilično jakog ozvučenja i video zida na kojem su se vrtile poruke iz publike i logotip događanja u lijepoj flash animaciji. Iako su oni prvi koji su zasvirali, prije njih je cijeli event najavila Ida Prester iz Lollobrigide, vokalno-instrumentalnog sastava za vrckave djevojke.

Ruiz, momci iz Zagreba, dijele ime sa najaktivnijim vulkanom u povijesti prijateljske republike Kolumbije, a sviraju neku vrstu stoner rocka sa prstohvatom popa za radiofoničnost i jako podsjećaju na Queens Of The Stone Age dok frontman i fizički malo vuče na Josh Hommea iz navedenog sastava. Odsvirali su devet pjesama od kojih su Lying on a porch, Rio i Uno među jačim i popičnijim. Odsvirane su i premijerno i dvije nove, bezimene svari a jedna od njih počinje jako slično Nirvaninoj Frances Farmer Will Have Her Revenge On Seattle. Ruiz su završili uz pljesak i poruke Ruiz rules, a Tvornica se vrlo ugodno popunila do nastupa drugog benda imena The Spanish Inquisition, koji svoje ime zahvaljuje prekomjernom gledanju Monty Pythona.

Bend se kune u Rob Zombieja i AC DC na papiru ili vašem monitoru, dok na stageu izgleda dosta mlako dok svira već prežvakanu formu tog nekog hard rocka - koju sviraju tehnički vrlo dobro, ali ne daju nikakav odgovor na pitanje: Zašto bi u moru bendova i torrenta trebao skinuti i slušati baš te, i na kraju svega, platiti baš The Spanish Inquisition? Iako se najviše publike tijekom njihovog četrdeset minutnog seta razbježalo ganjati djevojke i slično, oni koji su ostali tražili su bis i dobili ga u obliku covera AC DC i pjesme Whole Lotta Rosie za još malo headbanganja. Zabilježeno je i prvo poganje u povijesti Minivala, a za prvi stage dive dođite drugi petak.

Treći i posljednji anglofoni bend bili su The Rock Flock iz Požege i Pleternice sa svojih pola sata The Pixies - Nirvana - neki pop - pank tipa Green Day repertoarom ali i željom da poderu tu gitaru na krugove i bas gitaru na petokrake, doduše roze, ali ipak petokrake. Basistica ćelave glave odaje vlasištem poštovanje Ripley iz Aliena 3, a izborom instrumenata nekoj od dvije Kim; ili Gordon iz Sonic Youth ili Deal iz The Pixies. Već je sve ovo dovoljno da se digne obrva i prije nego što bend zasvira, a bend je zasvirao energično. The Rock Flock su dobili šansu i bili jako blizu da uzmu večer svima, pogotovo jer imaju ambiciju pisati himne poput Teenage Girl koja još nije blizu, recimo, Teenage Riot ali sa vremenom, i nekom drugom Teenage pjesmom, bit će sigurno. Ipak do kraja teen godina ostalo im je, u prosjeku, oko 700 dana, a to je dovoljno prilika sa vježbanje singer/songwritter vještina.

Da ideja Minivala nije cica/maca pokazuje i broj poznatih faca u publici od Saleta Dragaša i kolege mu Ilka Čulića do frontmena Vatre Ivana Dečaka te bivšeg kritičara Ante Perkovića koji na MySpaceu ima nula on-line prijatelja i glumi neku vrstu lo-fi stepskog vuka na tragu Low Barlowa iz Dinosaur Jr..

Prvi Minival je završio i pokazao da jaka scena postoji van standardnog mainstreama samo ju treba grupirati na jednom mjestu i pokazati mamama, bakama, djevojkama i momcima te slučajnim prolaznicima - namjernicima jer i MySpace i word-of-mouth ipak ne mogu adekvatno opisati što je talent u stanju napraviti na pozornici.